Tijekom godine oko 17 milijuna ljudi u svijetu doživi moždani udar, od toga ih šest milijuna umire od posljedica moždanog udara. Sveukupno stradaju tijelo, um i osjećaji, a u oporavku uz samog bolesnika izuzetnu ulogu imaju medicinski tim, obitelj i prijatelji - mi Vam možemo pomoći kako.
Što je moždani udar?
Moždani udar je naglo nastalo neurološko oštećenje uzrokovano poremećajem cirkulacije u mozgu, koje se događa zbog iznenadnog djelomičnog ili potpunog prekida protoka krvi u mozgu ili zbog krvarenja. Poremećaj moždanog krvotoka dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, zbog čega dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenom dijelu mozga.
Postoje dvije vrste moždanog udara:
- Ishemijski (nedostatak protoka krvi - zbog začepljenja ili suženja arterije krvnim ugruškom, trombom ili embolusom)
- Hemoragijski (zbog istjecanja krvi - zbog puknuća krvne žile pri čemu se krv izlije u okolno tkivo).
Statistike o moždanom udaru
Tijekom godine oko 17 milijuna ljudi u svijetu doživi moždani udar, od toga ih šest milijuna umire od posljedica moždanog udara. Svake druge sekunde u svijetu netko doživi moždani udar, a svakih šest sekundi jedna osoba umre od moždanog udara. U dvije trećine bolesnika s preboljenim moždanim udarom ostaje različiti stupanj onesposobljenosti za svakodnevno samostalno funkcioniranje, dok kod trećine bolesnika onesposobljenost je trajna.
Svjetski dan moždanog udara obilježava se svake godine 29. listopada. Kampanja za razdoblje 2014.-2016. glasi: „Ja sam žena: Moždani udar pogađa i mene“ (I am woman: Stroke affects me). Od ukupno deset moždanih udara u žena se bilježi čak šest. Većina ih se javlja u kasnijoj životnoj dobi, kad su i opasniji. Pročitajte više o ovogodišnjoj temi na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.
Cilj obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara 29. listopada je upozoriti javnost o važnosti preventivnih aktivnosti i promociji zdravog životnog stila, pravovremenog liječenja i rane rehabilitacije osoba koje su doživjele moždani udar.
Kako prepoznati moždani udar? Simptomi i znakovi
- Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge
- Iznenadni poremećaji i problemi s govorom ili razumijevanjem
- Iznenadni problemi s vidom, gubitak vida
- Iznenadni problem s hodanjem, gubitak ravnoteže, iznenadni padovi
- Iznenadna i snažna glavobolja
Dijagnostika - ako sumnjate na moždani udar?
Posumnjate li na jedan od znakova, nazovite hitnu pomoć ili krenite u bolnicu. Provjera se radi kroz:
- Neurološki pregled
- Kompjuterizirana tomografija (CT)
- Magnetska rezonanca
- Doppler ultrazvuk
Rehabilitacija - kako nakon moždanog udara?
Sastoji se od nekoliko dijelova:
- Njega kože
- Hranjenje i hidratacija
- Pozicioniranje
- Fizikalna i radna terapija
- Praćenje vitalnih znakova
Prilikom određivanja pomagala i našeg savjeta Vama, moram napomenuti da moždani udar individualno oštećuje osobu, svaki pacijent može imati različite posljedice. U našoj praksi, željeli smo izdvojiti pomagala koja mogu pomoći u najčešćim oblicima s kojima se susrećemo.
O pomagalima za pomoć nakon moždanog udara možete pročitati u članku:
Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara:
Razne okolnosti, stanja, ponašanje, životne navike i bolesti značajno su povezani s incidencijom moždanog udara koje se nazivaju čimbenici (faktori) rizika za nastanak moždanog udara. Razlikuju se čimbenici rizika na koje se može djelovati i oni na koje se ne može djelovati.
-
Čimbenici rizika na koje se ne može utjecati: dob, spol, rasa, nasljeđe, moždani udar u obiteljskoj anamnezi, podatak o prethodnom moždanom udaru i/ili prethodnim tranzitornim ishemijskim atakama.
-
Čimbenici rizika na koje se MOŽE utjecati – povezani su sa stilovima života: pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, korištenje droga, tjelesna neaktivnost i pretilost, nepravilna prehrana, stres, upotreba oralnih kontraceptiva.
Pripazite ako imate proširene vene, povišeni krvni tlak, dijabetes. Na vrijeme počnite paziti na sebe i svoje najmilije!
Prevencija moždanog udara = kontrola!
-
Kontrola svaki dan: tlak, puls, šećer
-
Kontrola svaki tjedan: tjelesna težina
-
Kontrola svaka tri mjeseca: potpuna krvna slika (kolesterol, ...)
-
Vježbajte svoj mozak
-
DA - fizička aktivnost
-
NE - cigaretama i alkoholu
-
NE - stresu!
Sveukupno stradaju tijelo, um i osjećaji, a u oporavku uz samog bolesnika izuzetnu ulogu imaju medicinski tim, obitelj i prijatelji.
Bez obzira koji je Vaš stupanj oštećenja, ili člana Vaše obitelji ili prijatelja, slobodno nam se obratite s potpunim povjerenjem, da Vam pružimo najbolji mogući savjet prilikom rehabilitacije i što kvalitetnijeg nastavka življenja.
Povezan članak:
Ukoliko imate dodatnih pitanja, slobodno nam se obratite dolaskom u našu specijaliziranu prodavaonicu u Grižanskoj 6 u Zagrebu, ili putem e-maila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili telefonom na 01/2911 366.
Više o našem stručnom timu pročitajte ovdje. Savjete tima pratite ovdje.