Kardiovaskularne bolesti - čimbenici rizika i prevencija

4. rujna 2018.
Katarina, prvostupnik fizioterapije, prodajni savjetnik

Kardiovaskularne bolesti - čimbenici rizika i prevencija

Kardiovaskularne bolesti predstavljaju na razini svijeta prioritetni zdravstveni problem s obzirom da su vodeći uzrok smrti, sa značajnim udjelom u prijevremenom umiranju, morbiditetu i dizabilitetu stanovništva. Samim time su značajan javnozdravstveni problem jer uzrokuju veliko ekonomsko opterećenje zbog troškova liječenja i smanjene produktivnosti zbog izostajanja s posla, uzrokuju nesposobnost, invaliditet i prijevremenu smrtnost.

Poznato je da su u velikoj mjeri preventabilne. Prema studijama provedenim u različitim populacijama, čak 44-76% smanjenja smrtnosti od koronarne bolesti srca pripisuje se prevenciji i promjeni rizičnog ponašanja, dok se 23-47% smanjenja smrtnosti pripisuje terapijskim intervencijama.

Stoga  je Svjetska kardiološka federacija 2000. godine utemeljila obilježavanje Svjetskoga dana srca 29. rujna. Cilju je informiranja ljudi širom svijeta kako su bolesti srca i moždani udar vodeći svjetski uzroci smrti, odnoseći 17,3 milijuna života svake godine.

Postoje obilježja i osobitosti koje su pokazatelji veće učestalosti kardiovaskularnih bolesti. Ova obilježja i osobitosti nazivamo čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti. Možemo ih podijeliti na čimbenike na koje ne možemo utjecati i na čimbnike na koje možemo utjecati.

Rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati tj. ne možemo ih mijenjati su:

  • dob i spol - muškarci u dobi iznad 45 godina, žene u dobi iznad 55 godina.
  • naslijeđe (pozitivna obiteljska anamneza za kardiovaskularne bolesti) - prijevremena smrt uslijed koronarne bolesti srca u dobi prije 55 godina bliskih muških srodnika (otac, brat), ili 65 godina ženskih članova obitelji (majka, sestra).

Čimbenici rizika na koje možemo utjecati su:

  • pušenje cigareta - udvostručuje rizik smrti od kardiovaskularnih bolesti. Procjenjuje se da je 30-40% svih smrti zbog kardiovaskularnih bolesti direktan rezultat pušenja.
  • povišeni krvni tlak - jedan je od najvažnijih spriječivih uzroka kardiovaskularnih bolesti, ali uz učinkovitu antihipertenzivnu terapiju.
  • povišene masnoće u krvi - uz kontrolu masnoća u krvi tj. postizanjem normalnih vrijednosti, smanjujemo rizik nastanka komplikacija zbog kardiovaskularnih bolesti između 20 i 50%.
  • šećerna bolest - bolesnici sa šećernom bolesti imaju 2-4 puta veći rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti nego nedijabetičari. Razlog tome je činjenica da su  su povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi i prekomjerna tjelesna težina znatno češći u dijabetičara nego u nedijabetičara.
  • nepravilna prehrana - pravilna prehrana smanjuje rizik novih kardiovaskularnih događaja za 73%
  • prekomjerna tjelesna težina
  • tjelesna neaktivnost - odgovorna je za za oko 22% svih slučajeva ishemijske bolesti srca. Rezultati istraživanja su pokazali da više od 150 minuta tj. 2 sata i 30 minuta tjedno srednje teške ili teže tjelesne aktivnosti smanjuje rizik koronarne bolesti srca za oko 30%
  • prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića.

Na kraju je bitno naglasiti da možemo utjecati na većinu čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti. Samim time danas se smatra da je moguće reducirati oko 50% prijevremene smrtnosti i invalidnosti od kardiovaskularnih bolesti. Stoga treba intenzivirati rad na programima promicanja zdravlja i programima prevencije.

 

Pitajte naš stručni tim za savjet ili preporuku:

  • E-mail: info@omc.hr
  • Grižanska 6, ZAGREB.
  • Telefon: 01/2911 366.